CENTAR ZA ANALIZU RIZIKA I UPRAVLJANJE KRIZAMA, Beograd

u suradnji sa
HRVATSKOM UDRUGOM ZA MEĐUNARODNE STUDIJE – HUMS

INSTITUTOM ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE

i
EVROPSKIM CENTROM ZA MIR I RAZVOJ UN (BEOGRAD)

Organizuju
19. i 20. 10. 2021. godine
MEĐUNARODNA VIDEO KONFERENCIJA:
Strateški menadžment rizika i kriza - Spremnost na buduće krize

Prve dve decenije 21. veka stavile su političku elitu, donosioce odluka, akademsku zajednicu, praktičare, a prevashodno građane pred zajedničku, naizgled nerešivu, dilemu- kako se pripremiti za nadolazeće krize? U savremenom globalizovanom i krajnje međuzavisnom svetu nema autohtonih kriza. One mogu biti lokalne po mestu nastanka, ali su njihove implikacije uobičajeno značajno šireg dometa. Maksima “misli globalno, deluj lokalno” imala bi smisla kada bi svi mislili globalno. Budući da većina i misli i deluje lokalno (nije li to i pandemija pokazala?), a da nas manjina koja ima sposobnost da deluje globalno do današnjih dana nije uverila u ispravnost i iskrenost svojih namera, preostaje da se obratimo pojedincu, ovoga puta kao građaninu sveta.
Zašto neki pojedinci pokazuju veći stepen spremnosti na vanredne događaje i krize od drugih? Šta je potrebno da bi se ta slika promenila? Na ovo pitanje još nije ponuđen sveobuhvatan odgovor. Uzrok navedenog je kompleksnost ljudskog bića, a posledica- varijabilnost i nepredvidivost njegovog ponašanja. Oduvek je bilo aktuelno pitanje kako dopreti do pojedinca, no, ono se naročito problematizuje danas, u uslovima spektakularne moći medija i institucija koje kreiraju javno mnjenje. Ne govorimo, dakle, primarno o pojedincu kao onome ko je ovlašćen da odlučuje i deluje u ime drugih, već o onome koji to čini u svoje ime onda kada se nađe pred opasnošću, onome koji treba da odoli napasnoj moći “inženjera ljudskih duša”.
Stoga se kao ključno pitanje formuliše sledeće- kako izgraditi “mostove” između znanja i onih koji bi na najnižem nivou trebalo da ih primenjuju u praksi? Ili drukčije, na koji način koncipirati relaciju teorija (nauka) – politika – praksa tako da doprinese da akademska zajednica “iznedri” znanje koje bi, potom, donosioci odluka “pretočili” u strategije i politike, a koje bi (što je od kritične važnosti) bile prihvaćene i praktično primenjene od strane pojedinca? Ako je jedan od zadataka nauke da podiže pojedinačna iskustva na nivo opštih saznanja, kako ta opšta saznanja vratiti “u naručje” pojedinca? Kako formulisati ova znanja da pojedincu budu prihvatljiva i od strane njega primenljiva, kako do njega dopreti i podići stepen njegove situacione svesti, kako ga “obučiti i osposobiti” da prepozna rizike i na njih odgovori, itd.- sve su to pitanja na koje je potrebno odgovoriti ne bi li se uticalo na jačanje otpornosti pojedinca i povećanje stepena njegove spremnosti na buduće krize. Globalno i strateški misliti, a lokalno delovati – dva su imperativa za pokretanje sveta u pravcu sigurnije i bezbednije budućnosti.
Dakle, cilj ove konferencije ne predstavlja samo prezentacija kompleksnih znanja iz različitih oblasti naučnog diskursa, sa strateškim uvidima u upravljanje rizicima koji nas okružuju, niti neka vrsta naučnog inženjeringa i nastojanja da se ta znanja po svaku cenu inkorporiraju u praksu postupanja pojedinaca, organizacija i sistema radi jačanja njihove spremnosti i otpornosti na katastrofe i krize. Istraživačka agenda, kako je već istaknuto, zahteva i da se formulišu strategije za prevođenje znanja u politike, a potom i njihovu implementaciju u praksi od strane samih pojedinaca. Dodatno, ovo podrazumeva i formulisanje valjanih strategija za komuniciranje između kreatora politika, donosilaca odluka i javnosti. Najzad, pojedinac se mora osposobiti i za kritičko mišljenje i adaptivno ponašanje, ne bi li mogao naučeno primeniti u praksi. Navedeno se neće postići revolucionarnim promenama, ali su moguće evolucione promene sa revolucionarnim posledicama.
Polazeći od pitanja načina na koji bi se mogli prevazići rizici proistekli iz razlika u referentnim vrednostima na kojima počiva ponašanje pojedinca, nastoji se problematizovati teorijski i metodološki diskurs koji bi rezultirao pojedincima koji su osposobljeni i poseduju “alat” da na osnovu vlastitog iskustva i konkretnih okolnosti, u realnom vremenu i prostoru, odgovore na savremene bezbednosne izazove koji su po svojoj prirodi kompleksni i strateški. Toj svrsi pretpostavljena je trodimenzionalna konferencijska matrica koju čine tri komponente:
- Bazična naučna znanja (naučno fundirane pretpostavke i održivi strateški ciljevi) i, kao jedan od ključnih izazova kompleksnih sistema, sinergija znanja iz oblasti društvenih, prirodnih i tehničkih nauka;
- Kreiranje strategija i politika na osnovama naučnog znanja (prevođenje stečenog naučnog znanja u praktične smernice i uputstva za postupanje), te putevi njihovog prenošenja do svesti pojedinca;
- Razvoj kritičkog i problemskog mišljenja kod pojedinaca, kao preduslov njihovog osposobljavanja da rizike prepoznaju i njima prilagode svoje odluke i ponašanje.
TEMATSKI OKVIR KONFERENCIJE:
- NAUČNO ZASNOVANI STRATEŠKI MENADŽMENT RIZIKA I KRIZA
- Sinergija znanja iz društvenih, prirodnih i tehničkih nauka?
- Strateško planiranje u uslovima neizvesnosti;
- Izazovi kriznom liderstvu;
- Pristup „odozdo prema gore“ u strateškom razmišljanju;
- „Misli globalno, deluj lokalno“;
- Upravljanje rizicima i krizama u složenim sistemima;
- Granice upravljanja rizicima i krizama - potreba za novom paradigmom?
- Od upravljanja rizikom do izgradnje otpornosti.
- OD TEORIJE DO PRAKSE UPRAVLJANJA RIZICIMA I KRIZAMA
- Kako znanje preneti u očekivane i delotvorne aktivnosti?
- Dobra i loša iskustva - naučene lekcije?
- Nejednakosti i ranjivosti izazvane savremenim krizama;
- Socio-ekonomski uticaji savremenih kriza;
- Psihološke posledice savremenih kriza;
- Vraćanje poverenja u državne vlasti u toku i nakon kriza;
- Inovacije generisane novim pretnjama;
- Novi poslovni modeli.
- PRIPRAVNOST NA BUDUĆE RIZIKE I KRIZE
- Kako prevladati probleme upravljanje rizicima i krizama izazvane upotrebom različitih referentnih vrijednosti?
- Upravljanje višestrukim/paralelnim opasnostima;
- Strategije kriznog komuniciranja;
- Uloga / potencijal lokalnih zajednica – adaptivni kapaciteti
- Poboljšanje društvene bezbednosti i otpornosti;
- Kako ojačati spremnost građana?
- Spremnost za prekide kritične infrastrukture.
KONFERENCIJSKA AGENDA (preliminarno)
O konferenciji
Otvaranje – ključni govori
Nepoznate krize u budućnosti – priprema za poznato nije dovoljna
Aleksandar Jovanović
Doba neizvjesnosti – Novo normalno (Aktualna kriza i njene interakcije)
Mladen Vedriš (Visoko učilište Effectus)
Komunikacijske strategije u vreme kriza: Mediji vs. Politika
Jelena Jurišić
Emergentne i reemergentne zoonoze 21 vijeka: predikcija i prevencija epidemija / pandemija
Mirsada Hukić (Akademija nauka i umetnosti BiH, Evropska akademija nauka i umetnosti)
Jačanje rezilijentnosti pojedinca i zajednice u uslovima novih globalnih bezbednosnih rizika i pretnji,
Slađana Jović
Nove i preteće infekcije – izazov za zdravstveni sistem ili za profesionalce?
Valentina Arsić Arsenijević
Znanje organizacije, Kompetentnost, Svest i njihov uticaj na ostvarenje poslovnih performansi (zahtevi ISO 9001:2015)
Mirko Gavrilović (SGS Beograd)
Plenarna diskusija
Moderator: Jadranka Polović
PLENARNA DISKUSIJA I ZATVARANJE
Konferencija će biti održana sa osloncem na kombinovan (hibridni) pristup: on-site/on-line, uz logističku podršku Instituta za standardizaciju Srbije.
Na konferenciji će biti prezentovani:
- Zbornik radova sa prethodne međunarodne video konferencije: „Krize u 21. veku i kako njima upravljati?“;
- Rezime materijala kao proizvod sesija THINK TANK: „COVID-19 -godinu dana posle“, sa prezentacijom rezultata anketnog upitnika.
- Posteri sa prezentacijama pristiglih radova
Prispeli radovi koji dobiju pozitivnu recenziju biće objavljeni u Zborniku radova (kategorija M33) čiji je izdavač Centar za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda, Hrvatska udruga za međunarodne studije, Kriminalističko-policijski univerzitet u Beogradu[1], Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet - Institut za bezbednost, odbranu i mir, Univerzitet „Sv.Kiril i Metodij“.
KONFERENCIJSKI PARTNERI:
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerzitet u Sarajevu, BiH
Filozofski fakultet - Institut za bezbednost, odbranu i mir, Univerzitet „Sv.Kiril i Metodij“, Severna Makedonija
Regionalna studentska mreža za strateški menadžment rizika i kriza (RSM)
Institut za javno zdravlje Srbije „dr Milan Jovanović Batut“
SGS - Beograd
Institut za strateški risk menadžment (Ino partner sa sedištem u Londonu)
Visoka medicinska škola ,,Milutin Milanković"
TEHNIČKE NAPOMENE:
Kotizacija za učešće na konferenciji iznosi 50 evra u dinarskoj protivrednosti.
Kotizacija uključuje učešće na konferenciji, sertifikat o učestvovanju, promotivni material.
Sredstva za uplatu kotizacije potrebno je preneti na račun:
Rajfajzen banka, broj: 265165031000011364
Za uplate iz inostranstva, molimo sledite instrukcije:
Account with institution: RZBSRSBG RAIFFEISEN BANKA AD BEOGRAD, RS
Beneficiary customer: RS35265100000005694630 CENTAR ZA ANALIZU RIZIKA I UPRAVLJANJE KRIZAMA OMLADINSKIH BRIGADA 7A/1 BEOGRAD – NOVI BEOGRAD REPUBLIKA SRBIJA
NAPOMENA:
Kotizacija se plaća pre početka događaja, a najkasnije do 15. oktobra 2021. godine.
[1] Biće potvrđeno
DOSTAVA RADOVA - VAŽNE INFORMACIJE
Pozivamo sve zainteresovane autore da predaju svoje radove koji se odnose na područja istraživanja (konferencije), pod uslovom da isti rad nikada nije objavljen. Vremenski rok za prijem kompletnog rada je 15. novembar 2021. godine.
Prispeli radovi koji dobiju pozitivnu recenziju biće objavljeni u Zborniku radova (kategorija M33).
Prijavu na webinar i/ili radove možete dostaviti na e-mail: natasamiletic2@gmail.com
Pitanja u vezi prijave radova možete postaviti Nataši Miletić, broj telefona 060 066 79 58
Za više informacija o konferenciji, uključujući i registraciju učesnika, posetite: https://web-storm.rs/
ORGANIZACIONI ODBOR KONFERENCIJE:
Prof. dr Zoran Keković, Centar za analizu rizika i upravljanje krizama, Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu
Doc. dr Jadranka Polović, HUMS, Sveučiliše Libertas Zagreb
Tatjana Bojanić, Institut za standardizaciju Srbije
Prof. dr Jasmin Ahić, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerzitet u Sarajevu, BiH
Prof. dr Ratko Duev, Filozofski fakultet - Institut za bezbednost, odbranu i mir, Univerzitet „Sv.Kiril i Metodij“, Severna Makedonija
Dr David Rubens, Institute for Strategic Risk Management, London
Davorka Galić, Attorney at Law, MSt National Security
Mirko Gavrilović, SGS - Beograd
Prof. dr Srećko Potić, Visoka medicinska škola ,,Milutin Milanković"
NAUČNI ODBOR KONFERENCIJE:
Doc. dr Jadranka Polović, HUMS, Sveučiliše Libertas Zagreb
Prof. dr Zoran Keković, Centar za analizu rizika i upravljanje krizama, Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu
Prof. dr Marija Đorić, Institut za političke studije, Beograd
Prof. dr Slađana Jović, Fakultet bezbednosti, Univerzitet u Beogradu
Prof. dr Valentina Arsić Arsenijević, Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Doc. dr Verica Jovanović, Institut za javno zdravlje Srbije „dr Milan Jovanović Batut“
Dr Jadranka Dujić, pomoćnik za kulturu Zagrebačke županije
Vladimir Ninković, Fakultet bezbednosti, Univerzitet u Beogradu
Nevena Stankovic, Regionalna studentska mreža
Jelena Dinić, Fakultet bezbednosti, Univerzitet u Beogradu